UROMASTYX
CJELA PORODICA UROMASTYX

     


UPOZNAVANJE

Ovaj interesantan gušter postao je popularan u zadnjih nekoliko godina. Na žalost malo se zna o njihovom držanju, pa je najbolje skupiti informacije iz svih dostupnih izvora.

PORODICA

Postoji otprilike 13 vrsta koje su originalni UROMASTYX. Postojbina ovog guštera proteže se od sjeverozapadne Indije do sjeverozapadne Azije i Arapskog poluotoka pa sve do Sahare.
Clanovi ove porodice pripadaju gušterima s šiljastim repovima. Postoji šest vrsta
(UROMASTYX aegypticu, UROMASTYX ornatus,
UROMASTYX ocellatus, UROMASTYX acanthinurus, UROMASTYX hardwicki, UROMASTYX benti).

Koje su povremeno dostupne u pet-shopovima, ostalih sedam vrsta se izuzetno rijetko srecu .
UROMASTYX aegypticus je najveci pripadnik ove porodice naraste do 75 cm. a teži i do nekoliko kilograma.
Ostali pripadnici porodice Uromastyx manji su od 30 cm.
Boja kože varira od vrste do vrste,
UROMASTYX aegypticus i UROMASTYX hardvicksu uglavnom mracni i smedi.
UROMASTYX achanthinurus zna biti žut, zelen, svijetlo narancast ili kombinacija svih tih boja.
UROMASTYX ornatus mijenja boju prema seksualnom sazrijevanju odrasli mužjaci su zeleni sa zelenim i narancastim pjegama, dok ženke imaju više žute, smede i narancaste.

SMIJEŠTAJ, DRŽANJE I PONAŠANJE

Svaka vrsta prilagodila se uvjetima u kojima živi u prirodi pa je za svaku vrstu nužno da dobro proucimo njihovo podrijetlo i nacin života u prirodi.
Buduci da je to relativno nova vrsta nema dovoljno dostupnih informacija,
Generalno ova porodica naseljava pustinje pa se prema tome drže u takvom okolišu, postavu terarija.
Terarij najbolje da je nacinjen iz stakla s dobrom ventilacijom. Na dno terarija postavljamo grijac, (žicani ili grijacu plocu) grijac pokrijemo s tepihom na njega se stavlja pijesak i kamenje (moramo pazit na orijentaciju (slaganje) kamenja – da se ne bi srušilo na guštera).
Vrlo je bitno da je sloj silikatnog pjeska dosta debel, jer se Uromatyx u njega zakopa kada ide spavat
.
Za vrijeme ljeta trebali bi nabaviti neku kutiju i odnijeti ih van na sunce. No potrebno je osigurati je od vanjskih predatora (psi, macke, ptice i td.)
Temperatura varira od 16°C - 32°C.
Ponašanje varira od vrste do vrste, cak i pojedinaca unutar iste vrste. Neki
UROMASTYX acanthinurus i UROMASTYX aegypticus znaju biti vrlo sramežljivi, cesto se preplaše kad netko prode pored terarija u pobjegnu u skrovište.
Ostale vrste
UROMASTYX ornatus mogu se lako daju pripitomiti, nema generaliziranja za vrstu, sve ovisi o pojedinoj životinji.

TEMPERATURA

Ovi gušteri prilagodili su se vrucoj pustinjskoj klimi, temperatura može varirati od 32°C - 45°C na mjestu za suncanje (basking-spot), do temperature u zasjenjenom dijelu terarija koja bi trebala biti od 21°C - 25°C.
Kao i svim gušterima dnevna i nocna temperatura moraju se razlikovat za oko 10-15°C.
Tako da je nocna temperatura izmedu 18-21°C.

SVIJETLO

Odredena kolicina UV zraka obavezna je za sve guštere pa tako i za ove.
UV zrake ne prolaze kroz staklo pa tako ne treba stavljat stakleni terarij na sunce, stoga obavezno moramo kupiti lampe koje zrace odredenu kolicinu UV spektra.
Odredena kolicina UV-A i UV-B spektra potrebna je da gušteri mogu sintetizirat vitamin D.
Svakako treba osigurat žarulje i drugu instalaciju u terariju, do životinja (da se ne opeku na nisku ne osiguranu lampu) i od strujnog udara.

VODA

Vecina guštera koji žive u pustinjskoj klimi naviknuti su da ne uzimaju vodu u tekucem obliku.
UROMASTYX ornatus dolazi s Sinajskog poluotoka gdje padne manje od dva centimetra kiše u godini dana.
Mnoge vrste uzimaju vlagu iz svoje hrane, a neke sakupljaju vlagu iz jutarnje rose.
Mnoge od tih vrsta smeta cak i prevelika vlaga zraka.
Zdjelica s vodom mora se ponuditi samo povremeno i nakon nekog vremena trebala bi se izvaditi iz terarija.

PREHRANA

Uromastyx su omnivorous što zaci da uzimaju hranu životinjskog i biljnog podrijetla.
Buduci da nema previše dostupnih podataka o specificnim potrebama ovih guštera preporuca se ponudit im cim veci izbor. Mladi Uromastyx preferiraju hranu životinjskog podrijetla, kao crve brašnare, cvrcke itd.
Takva hrana nudi im se tri do cetiri puta tjedno.
Od biljne hrane nudi im se kuhani krumpir, salata, zelje, lišce maslacka, mrkva (sitno naribana) itd.
Uz hranu dva puta tjedno nude im se i mineralno vitaminski pripravci.