Savjet budućim ljubiteljima Bonsai drveća
|
Zadnjih par godina se u sve većem broju cvjećarnica u Zagrebu može vidjeti na prodaju Bonsai drva, koja su stigla iz Kine ili Japana. Na žalost veliki broj drva ugine već u prodavaonicama a manji broj stigne u domove kupaca, ljubitelja prirode. Imao
sam prilike stupiti u kontakt sa mnogobrojnim ljubiteljima koji su kupili
neko od Bonsai drva. Pitanja se uglavnom mogu sažeti u jedno: "Kako održati
u životu kupljeno Bonsai drvo?". Na žalost u Hrvatskoj je još uvijek nedovoljno onih koji znaju dovoljno o Bonsaiu a koji bi mogli to svoje znanje i iskustvo podjeliti sa drugima a da istovremeno saznaju i nešto novo. Što se tiče literature ona je, bar kad je riječ o hrvatskim izdanjima, nikakva, dok se na stranim jezicima može naći na nekoliko mjesta u Zagrebu i to pretežno na engleskom jeziku. Naime
postoji predrasuda da je Bonsai drvo sobna biljka i kao takva se mora držati
tijekom života u sobi ili prostoriji. To je točno ali samo polovično. Prema
prostoru gdje se smije držati Bonsai drvo, Bonsai drva su podjeljena u tri
skupine: a) sobni Bonsai, koji se tijekom života
drži u prostoriji na konstantnoj temperaturi i koncentraciji
vlage u zraku ( tropske vrste ); b) polusobne ili one vrste koje se tijekom toplijeg perioda drže vani na otvorenom, (vrt ili balkon), a tijekom hladnijeg perioda u prostoriji u kojoj temperatura nesmije biti viša od +5°C (mediteranske vrste ); c) vrste koje cijele godine moraju biti vani u vrtu ili balkonu uz povremeno zaštićivanje korijenove bale tijekom zime (kontinentalne vrste). Kada to prihvatimo možemo pristupiti slijedećem, a to je raspoznavanje vrsta i podvrsta kako bi mogli odrediti koje životne zahtjeve traži pojedina vrsta. Također moramo razmisliti kakve uvjete smo u stanju pružiti tom našem budućem "ljubimcu". Moja preporuka je da bi u svakom slučaju svaki onaj koji misli imati neko lijepo Bonsai drvo trebao za početak pokušati sa nekim od nama poznatijim vrstama kao što su breza, bukva, hrast, poljski javor, glog koji se mogu naći kod nas u skoro svakoj šumi kao mlade samonikle biljke. Pri tome moramo paziti da ne uništimo prirodu pohlepno kupeći svaki primjerak mlade biljke. Možemo početi sa uzgojem Bonsai drveta iz sjemena. Ovdje moram naglasiti da ne postoji Bonsai sjeme, već je to sjeme sakupljeno u prirodi ili planski uzgojeno, iz kojega bi izraslo "normalno" drvo, visine nekoliko metara, ovisno o vrsti. Ovaj način uzgoja je dugotrajan i zahtjeva određena znanja o sjemenarstvu i uzgoju klijanaca. Sve ovo gore navedeno je samo onaj prvi korak koji će nas odvesti pravim putem do lijepog, zdravog i dugovječnog Bonsai drveta. Tek kad se odlučimo na taj korak predstoji još puno truda i volje kako bi mogli reči da smo uspjeli uzgojiti Bonsai drvo, a svako novo drvo daje nam snage i volje ka slijedećem, u potpunosti zaboravljajući na svakodnevne brige i nevolje. U očekivanju da ova prelijepa istočnjačka umjetnost, koja nas uči suživotu sa prirodom i poštivanju osnovnih prirodnih zakona, raširi korijenje i u Hrvatskoj, spreman sam pružiti pomoć i savjet svakom zainteresiranom ljubitelju prirode.
Zoran Pavlov
|
