Zanimljivo         

VUKOVAR - Zbog zlostavljanja psa PU vukovarsko-srijemska podnijet će kaznenu prijavu protiv 78-godišnjaka iz Vukovara kojeg sumnjiče da je žutog mješanca s omčom oko vrata bacio u bunar. Iako su ga pritom vidjeli susjedi, Stipo Dropulja novinarima je tvrdio da o nesretnom psu ništa ne zna. Sa suprugom je, kako je rekao, oko obližnjeg bunara skupljao puževe. Na poziv policije, iz 10-ak metara dubokog bunara obraslog u visoki korov vatrogasci JVP-a Vukovar izvukli su preživjelog psa s omčom od bakrene žice oko vrata. U vodi na dnu bunara nađen je još jedan pas usmrćen na isti način. - Bio je sav mokar, uplašen i drhtao je - rekli su u Veterinarskoj stanici gdje su zlostavljanog psa nahranili i smjestili dok mu pokušavaju naći vlasnika ili nekoga tko bi ga udomio. Iz policije su priopćili da je siroti mješanac bio pretučen prije nego je bačen u bunar. - Normalan čovjek to ne bi napravio, tako mučiti životinje - zgrožen je Zdravko Krnjić, susjed 78-godišnjeg Dropulje koji je slučaj prijavio policiji. (Jutarnji list, 23.4.2006.) što se tiče čovjeka koji ga je bacio. što je spašen !

Razjareni vučjak i rotvajler kod poljudskog su stadiona 3.2.2006. napala i izgrizla 14-godišnjake Tonija Boškovića i Hrvoja Leskura. "Sin mi je potresen, dali su mu cjepivo protiv tetanusa i antibiotike, no još nisu dobili cjepivo protiv bjesnoće. Tko je vlasnik pasa, policija još ne zna, pa ne znamo ni jesu li psi uopće cijepljeni", kaže Marija Leskur. Majci Tonija Boškovića nije jasno kako je netko mogao biti toliko bezdušan da pobjegne sa psima nakon što su napali djecu. "Da ih je čovjek odvezao u bolnicu, javio se, shvatila bih. Ali ovako nemarno postupati... Nevjerojatno!" ogorčena je Lada Bošković. Djeca su, kaže nam Lada Bošković, vidjela nekog prosijedog čovjeka kako je pse utrpao u automobil sive boje i nestao. Policija traga za vlasnikom. (VL, 5.2.2005.)

NE ZABORAVIMO: Pas koji ima vlasnika napada samo ako je izazvan ili mu je vlasnik izdao komandu. Za ovakve tragične događaje odgovoran je ČOVJEK! Vlasnici su dužni svoje pse voditi na uzici. Ne postoje agresivne pasmine pasa, postoje samo ljudi koji kod pojedinih pasmina potiču i odgajaju agresivnost.

30.1.2006. ispred Gradskog poglavarstva u Zagrebu okupili su se predstavnici udruge »Prijatelji životinja« i djeca iz Osnovne škole kralja Tomislava da bi gradonačelniku Milanu Bandiću uručili peticiju s potpisom 431 učenika protiv nastupa životinja u cirkusima. S djecom je bio i predsjednik udruge Prijatelj životinja Luka Oman, koji je komentirao da se » tek nakon afere s beagleovima, javnost osvijestila o zlostavljanju životinja. »Svjedočio sam zlostavljanju slonova u cirkusu, gdje su ih tukli cijevima i tjerali u premale kaveze. Zato sam danas ovdje«, rekao je Tomislav Gonzales, koji ide u šesti razred. Profesorica hrvatskog jezika Karmela Farkaš, koja je dovela učenike, rekla je da su se oni sami organizirali i pokrenuli. »Učenici su u školi gledali dokumentarac o cirkuskim medvjedima, koji ih je sablaznio. (Petra Padjen, Vjesnik) CIRKUSE SA ŽIVOTINJSKIM TOČKAMA DO SADA ZABRANILI: Mursko Središće, Varaždin, Velika Gorica, Rovinj, Split, Donji Miholjac, Delnice, Gospić, Čakovec, Kraljevica, Ozalj, Ploče, Prelog, Požega, Bjelovar, Klanjac, Zabok, Novi Marof, Nin, Varaždinske Toplice, Dugo Selo, Križevci, Lepoglava,
Vukovar, Novigrad, Sisak, Karlovac.

Međunarodna organizacija WSPA (World Society for the Protection of Animals), koja koordinira kampanju Whalewatch za spašavanje kitova, a u kojoj sudjeluje više od 140 udruga iz više od 55 zemalja, među kojima su i Prijatelji životinja iz RH, želi naglasiti kako i ove godine tisućama kitova prijeti opasnost od izlovljavanja.

Nedavni slučaj kita iz Temze, koji je, unatoč naporima spasitelja, umro od posljedica stresa i ozljeda, skrenuo je pozornost i na globalno važan problem - ubijanje preko dvije tisuće kitova svake godine u Norveškoj, Islandu i Japanu u 'znanstvene' i komercijalne svrhe.

'Ako si možemo zamisliti konja kojemu su dva ili tri eksplozivna koplja zabita u trbuh i koji je prisiljen vući mesarov kamion ulicama Londona dok mu se utroba puni krvlju, dobit ćemo uvid u današnje metode ubijanja kitova. Sami lovci na kitove priznaju da kad bi kitovi mogli vrištati ovoj bi industriji došao kraj, jer nitko ih ne bi mogao podnijeti.' - Dr. Harry D Lillie; sezonu je proveo kao brodski liječnik na antarktičkom kitolovcu

U trogodišnjoj kampanji Whalewatch lobira da se vlade zemalja priključe nastojanjima da se jednom zauvijek stane na kraj toj nepotrebnoj i nehumanoj praksi. Stoga je važno je da ista ta javnost koja je pratila pokušaj spašavanja kita iz Temze bude svjesna da može pomoći u spašavanju kitova diljem svijeta, ako se pridruži u kampanji, tražeći od svoje vlade da uđe u IWC (International Whaling Commission). Više informacija na www.whalewatch.org.

Jeste li znali da u Zagrebu radi "Centar za njegu i vitalizaciju kućnih ljubimaca" koji pruža usluge akupunkture i terapijske usluge instrumentima suvremene zapadne medicine? Nalazi se u Španskom, Dobriše Cesarića 6, a vodi ga dr.vet.med. Alma Marukić Čalić, jedina veterinarka u Hrvatskoj koja liječi životinje akupunkturom. Posjetite web stranicu Centra i saznajte više o načinima liječenja, uspjesima i prednostima. Vrlo zanimljivo i vrlo korisno.

NEW YORK - Kolumbijski proizvođači narkotika su osim ljudi-kurira za krijumčarenje droge u Sjedinjene Države koristili i mladunčad pasa, priopćila je američka služba za borbu protiv krijumčarenja narkotika (DEA). Tijekom racije na jednu farmu u Kolumbiji tijekom 2005. godine, na području koje je korišteno za proizvodnju droge pronađeni su kavezi u kojima je pronađeno nekoliko štenaca labradora. Nesretnim životinjama su u trbušnu šupljinu bile ušivene vrećice sa drogom. Nakon otkrića vrećice su im uklonjene ali su tri psa uginula a ostale je udomila kolumbijska policija. Jedan od tih pasa upravo je prošao program uvježbavanja kojim je osposobljen za otkrivanje krijumčarenih narkotika. (HINA, 2.2.2006.)

Prvi park za pse u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, počinje se graditi u proljeće u novozagrebačkom naselju Trnsko, na travnjaku između Parka mladenaca, Alkarskog puta i parkirališta. Psi će tako prvi put dobiti specijalno uređen i ograđen prostor s dva ulaza u kojem će se moći neometano igrati i pritom neće smetati ostalim posjetiteljima parka. Gradnja i opremanje parka stajat će oko milijun kuna, a financirat će ga Vijeće gradske četvrti Novi Zagreb - zapad uz pomoć Grada. - Ideja se razvila zbog činjenice da velik broj ljudi danas ima pse i zbog toga želimo omogućiti psima zaseban prostor u kojem oni neće smetati djeci niti ulaziti u dječja igrališta. Ovaj park je prvi takve vrste u Hrvatskoj, neka vrsta oglednog primjera, i ako ta ideja zaživi, a ja vjerujem da hoće, planiramo proširiti takve parkove po Zagrebu - rekao je Jadranko Baturić, predsjednik Gradske četvrti Novi Zagreb zapad, te dodao kako će park biti vrlo atraktivan i osvijetljen noću. Osim pješčanika i fontana, u parku će biti postavljene i sprave za rekreativni trening pasa tipa Agility, kako bi park bio sadržajno bogatiji, kao i specijalne klupe za češljanje pasa. - Nit vodilja cijelog projekta jest da se taj projekt formirao upravo na toj lokaciji kako bi se Park mladenaca revitalizirao i oslobodio od pasa, a čim dovršimo s radom na parku za pse, planiramo urediti i okolni prostor - rekao je Duić te dodao kako će na ulazu i izlazu parka za pse na infopunktovima biti istaknut i kućni red s pravilima ponašanja za pse i njihove vlasnike. Također, svaki vlasnik bit će dužan počistiti eventualni izmet svoga psa i odložiti ga u za to posebno predviđene sac-o-mat košarice za otpatke. (Jutarnji list, 10.1.2006.)

Tri terapijska psa labradora, Thelmu, Tiu i Taru, darovala je Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet roditeljima troje djece s teškoćama u razvoju u Mini-centru Lučko. Terapijski psi takvu djecu potiču na komunikaciju, djeluju opuštajuće i izazivaju pokrete koje rehabilitator ne može nametnuti, ističu u Udruzi.

Psa za svoju devetogodišnju Ninu, koja je u invalidskim kolicima, roditelji Šporčić Beti dobili su nakon osam mjeseci čekanja te ističu da Thelma uvelike olakšava život njihove kćeri.

- Jako je lijepa i pomaže mi u nekim stvarima, donosi mi olovke, loptice i šlape - rekla je mala Nina. Pozitivan utjecaj terapijskih pasa potvrdile su i druge obitelji. Tako je malena Saša, koja ima elemente autizma, nakon dva tjedna provedena sa svojom Tarom, počela prilaziti drugoj djeci, ističu njezini roditelji.

Slično je i s petogodišnjim Denisom koji ima cerebralnu paralizu i oštećenje vida. - Tia Denisa liže, on se mazi s njom i pritom emocionalno uživa te s ponosom u vrtiću govori: “To je moj pas”, naglasila je Nadica Mihoković, Denisova majka. Kao terapijski psi koriste se izrazito stabilni i mirni psi s visokim stupnjem tjelesne neosjetljivosti i tolerancije, a zbog svojeg veselog karaktera labradori su najbolji odabir. Troškovi obuke jednog psa stoje od 20 do 25 tisuća kuna, ovisno o trajanju prilagodbe djeci.

- Ukupno je dosad, uključujući i ova tri, dodijeljeno 16 pasa obiteljima diljem Hrvatske, tri su u pripremi, a na listi čekanja nalazi se još 11 obitelji - rekla je Mira Katalenić, predsjednica Udruge. Psi se treniraju od četiri do pet mjeseci, specifičnosti treninga određuju se prema potrebama i stupnju oštećenja svakog djeteta, a na kraju se educira i voditelja psa, odnosno roditelja. Nakon procjene stručnog tima o prihvaćenosti psa u obitelji, Udruga ga roditeljima besplatno dodjeljuje ugovorom, a nakon sedam godina provode se sistematski pregledi pasa kojima se utvrđuje njihova sposobnost. 
 

NAIROBI - Godinu dana nakon što ga je tsunami odvojio od obitelji, dvogodišnji nilski konj Owen i dalje se, na iznenađenje biologa i radost svjetskih medija, druži sa 130 godina starom gigantskom kornjačom Mzee. Owen i njegova obitelj bili su u rijeci Sabaki kada su golemi valovi udarili u obale istočne Afrike. Udar tsunamija odbacio ga je u more, gdje se nasukao na greben. Stanovnici obalnog gradića Malindija spasili su ga uz pomoć ribarskih mreža. Owen je nakon toga prebačen u rezervat Haller Park, gdje je upoznao Mzee, čiji su ga okrugli oklop i siva boja slična odraslom nilskom konju privukli i koju je prihvatio kao surogat-majku. Iako je kornjača isprva pružala otpor, uporni Owen pratio ju je po parku dok Mzee nije počela pokazivati znakove vezanosti za malog nilskog konja. Danas su nerazdvojni.

Biolozi iduće godine planiraju upoznat Owena s 13-godišnjom ženkom nilskog konja po imenu Cleo. Delikatni proces započet će susretom dvije životinja, nakon kojeg se trebaju navići na vlasitite mirise. Ako stvar uspije, živjet će u prostoru zajedno sa Mzee. (Jutarnji list)
 

ZAGREB - Na tržištu se pojavila ogrlica s GPS navigacijskim čipom koja prati kretanje kućnih ljubimaca. Ako imate psa koji često zna odlutati dalje od obližnjih dvorišta i parkova, u potrazi će vam pomoći GPS ogrlica uz pomoću koje uz osobno računalo možete točno vidjeti gdje se to vaš pas nalazi. Uređaj se zove PetCell i oblikovan je poput kosti te visi s ogrlice. Uređaj ima i funkciju GeoFence uz pomoću koje se može definirati radijus kretanja životinje te će vlasnik biti obaviješten ako životinje ode dalje. Uz sve to, uređaj može raditi poput mobitela, a na njega se može staviti i mala kamera koja pokazuje što pas trenutno gleda. Cijena je 40 dolara, a moguće ju je kupiti na www.petsmobility.com.