Hata yoga se prvenstveno bavi vje¾bama za proèi¹æavanje tijela koje smiruju
um i discipliniraju tijelo. Tradicionalno, ona se sastoji iz ¹est grupa
tehnika koje se zovu ¹atkarme, a to su:
Neti - tehnike èi¹æenja nosa.
Dauti - tehnike èi¹æenja probavnog trakta.
Nauli - vje¾be za masa¾u stomaka.
Basti - tehnike za proèi¹æavanje crijeva.
Kapalbati - tehnike za proèi¹æavanje prednjeg dijela mozga.
Trataka - tehnike za razvijanje moæi koncentracije.
Tehnièki, asane (polo¾aji), pranayama (kontrola bioenergije), mudre (tjelesni
i mentalni stavovi) i bande (energetske blokade) se takoðe mogu klasificirati
kao dio hatha yoge, zbog toga ¹to se spominju u klasiènim tekstovima o
hatha yogi. Asane koje su ukljuèene u hatha yogu su mnogo brojnije od meditativnih
asana u raja yogi. One ukljuèuju veliki broj asana koje blagotvorno djeluju
na cjelokupni kompleks um-tijelo.
Hata yoga se temelji na principu da èovjek mo¾e postati svjestan vi¹ih
stanja uma manipulirajuæi raznim energijama i sistemima u fizièkom tijelu.
Bilo koje stimuliranje i manipuliranje ¾ivèanim sistemom æe sigurno imati
odreðeno djelovanje na um, jer su svi nervi u tijelu direktno ili indirektno
povezani sa mozgom. U pogledu ovog nema sumnje. Na primjer, tehnike u
hatha yogi dovode do ravnote¾e izmeðu simpatièkog i parasimpatièkog ¾ivèanog
sistema koji imaju veliki utjecaj na rad skoro svih organa u tijelu. Oba
ova sistema su povezana sa raznim organima kao ¹to su srce, pluæa, probavni
sistem, itd. Jedan sistem djeluje suprotno od drugog, tako da je funkcionalno
stanje organa u bilo kom trenutku kompromis izmeðu dvije suprotne sile.
Simpatièki sistem ima tendenciju da mobilizira cijelo tijelo tako da ono
mo¾e da izvodi vanjske aktivnosti. Parasimpatièki sistem, s druge strane,
nastoji da èovjeka naèini introvertnim i da ga podstakne na razmi¹ljanje.
Ni jedna od ove dvije krajnosti nije dobra za meditaciju. Ako èovjek suvi¹e
razmi¹lja meditacija je nemoguæa. Ako je pa¾nja neprekidno usmjerena ka
vanjskoj sredini meditacija je takoðer nemoguæa. Idealno stanje je kad
su ova dva sistema u ravnote¾i, a upravo je to cilj hatha yoge. Ovo je
samo jedan primjer; hatha yoga ima bezbroj drugih efekata.
U rijeèi hata, ''ha'' predstavlja idu ili mjeseèev nadi, to predstavlja
pingalu ili sunèev nadi. U praniènom tijelu, bioenergetskom tijelu koje
je finije od fizièkog tijela postoji veliki broj psihièkih kanala ili
nadija, du¾ kojih teèe prana ili vitalna energija, unutar odreðenih kanala,
kao ¹to krv teèe kroz krvne ¾ile. Ova dva nadija, ida i pingala, povezuju
muladhara èakru sa ajna èakrom kri¾ajuæi se i prolazeæi kroz sve èakre
koje se izmeðu nalaze. Najva¾niji nadi u tijelu ide direktno od rnuladare
do ajna èakre. On se zove su¹umna i kada se kundalini energija probudi,
ona teèe kroz njega. Otkriveno je da kada je tok prane u idi izjednaèen
sa tokom prane u pingali, kundalini automatski poèinje da se di¾e. Hata
yoga je, kao ¹to njeno samo ime govori zainteresirana za dva nadija, idu
i pingalu. U stvari, njen cilj je da uravnote¾i tokove prane u oba nadija.
Na ovaj naèin se aktivira kundalini, koja poèinje stimulirati èakre i
meditacija se automatski de¹ava.
Mnoge vje¾be hatha yoge takoðer poku¹avaju direktno stimulirati èakre koje
su posrednici izmeðu razlièitih i progresivno suptilnijih nivoa uma. Najni¾e
manifestacije èakri povezane su sa razlièitim fizièkim organima u tijelu.
Hata yoga nastoji stimulirati, proèisti i uopæe pobolj¹ati stanje ovih
organa kako bi se èakre mogle lak¹e probuditi. Na primjer, vje¾ba kabalbati
fizièki proèi¹æava prednji re¾anj mozga, a vje¾ba neti stimulira nervne
veze u mirisnoj glavici u mozgu
iznad nozdrva, koje se smatraju glavnom toèkom za stimulaciju ajna èakre.
Tehnike dauti fizièki proèi¹æavaju cijeli probavni trakt i stimuliraju
nerve u grudnom dijelu, i na taj naèin djeluju na anahata èakru. Slièno
tome, vje¾ba nauli masira abdominalni dio i djeluje na manipura èakru.
Zatim, sve ove èakre su direktno u vezi sa razliètim nivoima uma: njihovo
buðenje æe svakako dovesti do meditacije.
Mo¾emo reæi da hatha yoga smatra da je tijelo hram du¹e i da bi kao takvo
trebalo da se odr¾va u dobrom stanju. Hata yoga nam poma¾e otkloniti mnoge
bolesti i tjelesne tegobe, a sve one su ozbiljna prepreka meditaciji,
jer kako èovjek mo¾e umiriti um ili zaboravi na tijelo kada je prisutan
bol ili neudobnost? Meditacija je mnogo lak¹a onim osobama koje imaju
dobro fizièko zdravlje. Ako patite od bilo koje bolesti kao ¹to je dijabetes,
visok krvni tlak, zatvor i slièno, preporuèujemo vam da poènete vje¾bama
hatha yoge, ukljuèujuæi asane, pranayamu itd. ali da ih ne koriste samo
kao efikasan put za postizanje zdravlja veæ i kao preliminarni stupanj
na putu ka
meditaciji.
©esta i posljednja vje¾ba hatha yoge je tratak . Èesto se smatra da ova
tehnika ne pripada hatha yogi, jer je za izvoðenje svih ostalih tehnika
potrebna fizièka aktivnost i one se direktno bave proèi¹æavanjem tijela.
U trataki je, meðutim, rijeè o razvijanju moæi koncentracije, fiksiranjem
pogleda na vanjski ili unutarnji objekt. Uz to, ako se podsjetimo da se
hatha yoga smatra pripremom za vi¹e stupnjeve rada yoge, razumjet æemo
za¹to je ova tehnika ukljuèena u hatha yogu. Koncentracija je apsolutno
neophodna da bi se meditacija pojavila i bez nje je meditacija neostvariva.
Hata yoga se takoðer smatra kao priprema za vje¾be kundalini yoge, jer
usklaðuje i stimulira èakre koje se trebaju kasnije otvoriti i probuditi
pomoæu kriya kundalini yoge.
Na kraju, mo¾emo reæi da sama hatha yoga vodi do stupnja meditacije; meðutim,
ona je najkorisnija i najvi¹e se koristi kao priprema aspiranta za vi¹a
stanja meditacije koja se trebaju dostiæi kroz druge oblike yoge.