Tlocrt namjestene prostorije.

Mreza sa bijelom pozadinom predstavlja kosi strop. Pozicija zvucnika nije jednostavna u ovakvim prostorima zbog nesimetrije zvucnog polja koje nastaje uslijed refleksije od nesimetricnih ploha. Iz tog razloga najoptimalnije rijesenje je postaviti zvucnike uz najdulje plohe po principu trapezoida kakav se moze naci u velikim dvoranama. Prednost takvog oblika je sto bocni zidovi nisu paralelni. Na taj nacin je zvucnom polju u prostoriji "dodano" vise direktnog zvuka koje ce imati dominaciju nad nesimetricnim poljem refleksija pa ce i stereo slika biti bolja nego u bilo kojem drugom polozaju zvucnika. Ostaje problem zadnjeg zida koji je udaljen 1m od pozicije slusaca. Rijesenje je bilo postici simetriju usmjeravanjem zvucnika iz prijasnje pozicije (kut gdje se sastaju tanji i deblji zid u kojem se nalazi staza od tepisona) na desno izboceni kut ispred kojega se sada nalazi trosjed. To je u cujnom smislu znatno popravilo stereo sliku. Osim toga kako bi se refleksije od zadnje plohe sto manje osjetile, jer su i dalje postojane i kvare sliku u manjoj mjeri zbog blizine samih zidova, primjeniti ce se difuzija na tom izbocenom kutu. Na visini slusaca biti ce postavljen QRD difuzor N=7. Time ce se postici dojam kao da je iza slusaca veliki prostor tj. da nema zida. Na taj nacin ce se rasprsenjem zvuka i odredjenom apsorpcijom, koja nastaje uslijed visestruke refleksije unutar samog difuzora, postici jos bolje zvucno polje.

 

Koeficijenti apsorpcije redom trosjeda, tepiha, ormara, drvenih povrsina

Iz grafova o koeficijentima apsorpcije pojedinih elemenata u prostoriji moze se vidjeti da npr. ormar (slika dolje lijevo) svojim volumenom zraka i velicinom ima znatnu apsorpciju na niskim frekvencijama, a nesto manju na srednjim i visokim ali dovoljno veliku. Isto tako vidi se kako zapravo tepih utjece na srednje i visokotonsko podrucje. Osim njegovog sastava o kolicini apsorpcije odlucuje i njegov polozaj u prostoru pa tako npr. ako tepih povucemo u zadnji prostor slusaonice on ce visokotonsko podrucje upijati u puno vecoj mjeri nego kada se nalazi ispred zvucnika. Time ce se na kraju dati prostora eksperimetiranju i mogucnosti finog namjestanja vremena odjeka RT60.

 

Pogled u unutrasnjost prostora

Program Cara omogucuje crtanje svojih vlastitih elemenata pa tako i uredjivanje vec postojecih. Osim toga moguce je dodavanje vlastitih materijala i definiranje njihovog koeficijenta apsorpcije u ovisnosti o frekvenciji. Program nema opcije i elemente za difuziju zvuka tako da nema uvida o radu difuzora. To ne predstavlja veci problem iz razloga sto je primarni cilj bio vrijeme odjeka koje ovisi prvenstveno o apsorpciji zvuka. Nakon sto se prostorija u tom smislu optimizira, ako je potrebno vrsiti dodatne korekcije zbog neke iritirajuce refleksije onda se podlijeze difuziji za sto je potrebno i iskustva i teorijskog znanja. Postoje profesionalni i mnogo opremljniji programi kao sto je Ease 4.1 koji mogu predvidjeti i takve situacije.

 

 

Vrijeme odjeka namjestene prostorije

Prikazano vrijeme odjeka je tipicno za vecinu namjestenih prostora gdje nije izvrsena akusticka obrada. U takvim prostorima najcesce je problem jos preveliko vrijeme odjeka na srednjim i visim frekvencijama. Dakle vrlo vjerojatno je da je kod vas situacija slicna ovoj ukoliko svoj prostor niste optimizirali. Mozete klikom na sliku poslusati tu situaciju. Na tipkama 1 i 2 su redom original i prostor sa krivuljom kao iz uvoda. Na tipki 3 je situacija gdje je prostorija namjestena. Moze se primjetiti prilikom prebacivanja sa tipke 2 na tipku 3 da je situacija bolja nego ranije ali i dalje nedovoljno priblizna originalu. Bas i dalje dominira nad ostalim spektrom koji nije dovoljno izrazen.

(cca. 1380kb)

Vrijeme odjeka je namjestanjem prostorije u odnosu na praznu prostoriju spusteno za pola sekunde ali je i dalje potrebno vrsiti znatne korekcije najvise u srednjetonskom i visokotonskom podrucju gdje je ono dvostruko vece nego bi trebalo biti dok je podrucje basa dovedeno u optimum i ne bi ga se vise smjelo dirati. Dakle potrebno je uvesti jos vise apsorpcije u srednjetonskom i visokotonskom podrucju. Da bi se to postiglo potrebno je naknadno ubaciti elemente koji imaju sitniju strukturu. To su elementi kao npr. teske zavjese, tepisi itd. Za korekciju srednjetonskog podrucja moze se ubaciti vise polica s knjigama i slicno.

Iz znatizelje za tocnoscu simulacije programa Cara ova situacija je provjerena mjerenjem u programskom paketu Arta. Na slici je prikazan postupak ekstrapolacije na 60dB pri 1kHz.

Mjerenje RT60

Odstupanja mjerenja od simulacije iznose 5-10% sto je vrlo dobro.Odnosno u vremenskoj domeni razlike iznose 0.05 do max. 0.1s. Osim vremena odjeka programom je moguce mjeriti rano vrijeme opadanja EDT, jasnoce C80 i C50, definiranost D50 te srednje vrijeme Ts.

Tablica rezultata mjerenja

Na slijedecoj stranici je prikazana optimizacija prostorija

 

NA VRH